Estetika otpora
Pozorišni reditelj Oliver Frljić, dramaturg Borka Pavićević i filozof Srećko Horvat, učesnici su diskusije “Estetika otpora” koju će 6. februara u Centru za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) moderirati pisac Igor Štiks, a osvrnuće se na različite primere buđenja radikalne energije otpora u regionu i širom Evrope – od okupacije fakulteta i bioskopa, pa sve do nedavne pobede levice u Grčkoj.
Polazeći od trotomnog istorijskog romana Petera Vajsa (Weiss) "Estetika otpora” (Die Ǟsthetik des Widerstands), debata u CZKD neće samo reflekovati trenutne događaje, već će pokušati da pruži odgovor o tome kako su različite političke sekvence povezane i kako su uslovile jedna drugu.
Vajs je u svom romanu pokušao da rekonstruiše antifašistički otpor u nacističkoj Nemačkoj, a učesnici debate će pokušati da ga stave u današnji kontekst.
Odlomak iz knjige “Estetika otpora” (u prevodu: Marije Ćaćić i Vesne Vuković) čitaće glumica Jelena Graovac.
“Za početak rekapitulirat ćemo ono što se može općenito reći o odnosu politike, naročito ideologije, i kazališta, da bismo potom nametnuli pitanje na koji se to način kazalište može dovoljno dokazati, osim svojevrsnom estetikom rizika, pa čak i određenim vidom izdaje. Umjetnost i kazalište moraju, naime, čak i tamo, posebice tamo, gdje ih doživljava i prakticira kao compagon de route, pratitelja političke akcije, zadržati odmak, pa i konfliktni odnos prema vlastitim uvjerenjima, stavovima i opredeljenju. To je teza koju želim plasirati u prostor tenzija između estetike otpora i estetike pobune”. (Hans – Thies Leman “Estetika pobune? Novi društveni pokreti između politike i umjetnosti”)
“Dalje, zavikao je javni tužitelj. No preletevši još jednum datume rođenja uvidio je da je Sćulze najstariji, rođen tisuću osamsto devedeset četvrte, taj je sjudelovao još u prošlom ratu, a onaj s kompliciranim imenom bio je rođen tisuću devetso devete, Harnack tisuću devetsto prve, nitko se više nije gnjavio time da povuče bilo kavu razliku između njih, svi su oni pripisani istom naraštaju, i oni su svi bili nalik jedan na drugoga, odlučna lica, lica ljudi koji su zaključili svoj život, I sada nije više bilo važno je li netko u četrdesetim ili je u pedesetim, bijaše to onaj naročit izraz odvažnosti, postojanosti, koji ih je sve činio sličnima”. (Peter Weiss “Estetka otpora”, preveo: Slobodan Šnajder)
Debata u CZKD-u je deo projekta Hau Teatra (Hebbel AM UFFER) iz Berlina i rada na predstavi koja će premijerno biti izvedena u Berlinu 2016.
Projekat “Estetka otpora” podržava Change of Scene, program Robert Bosch Stiftung i German Centre of International Theatre Institute.
(SEEcult.org)
