Nagraditi najbolje (6) - Ni svima na budžetu nije isto...

Sve su glasniji zahtjevi da se novac namijenjen za kulturu širom Bosne i Hercegovine dijeli na transparentan način – najboljima, dolazili oni iz javnih institucija ili nezavisnog sektora.

Izvještavaju: Naida Balić, Zvjezdan Živković i Duška Jurišić iz Sarajeva, Nejra Aganović iz Mostara, Tuzle i Travnika i Dražen Remiković iz Banja Luke

Ne osjećaju se samo u nezavisnom sektoru ugroženima, jer je, zbog rezultata koji se postižu, često nejasno koja od javnih kulturnih institucija zaslužuje da se nagradi više.

U Banja Luci, na samo 200 metara od uspješnog Muzeja savremene umjetnosti, čiji je godišnji budžet oko 460.000 maraka, a koji se izdržava sredstvima iz budžeta Vlade Republike Srpske, nalazi se Banski dvor, koji se izdržava iz budžeta Grada Banja Luke, i za koji se često postavlja pitanje umjetničkog kvaliteta programa.

Na društvenoj mreži Facebook postoji i grupa pod nazivom “Hoćemo momentalnu smjenu Milorada Petrića”, direktora Banskog dvora, koja trenutno broji 665 članova.

Između ostalog, primjedbe se odnose na organizaciju dočeka Nove godine, kada se angažuju folk zvijezde iz susjedne Srbije, te trubači i tamburaši, kada Banski dvor dodatno dobije od Grada u prosjeku po 50.000 maraka.

Ta suma je nešto veća od sume odvojene za produkciju ove godine u Muzeju savremene umjetnosti RS-a, koja iznosi 45.000 maraka.

Banski dvor je gradski kulturni centar Banja Luke u kojemu se organizuju književne večeri, koncerti klasične i ozbiljne muzike, kao i likovne izložbe. Institucija se finansira iz gradskog budžeta i za ovu godinu je dobila 1.114.000 maraka. Budžet Banskog dvora premašuje ukupnu cifru budžeta svih gradskih pozorišta.

Krov Banskog dvora prokišnjava, fasada je dotrajala, potrebna je restauracija kompletnog objekta, ali od dodijeljenog novca ove godine će 639.000 maraka otići na plate zaposlenih, kojih ima 37, dok će se za režijske troškove izdvojiti 465.000 maraka.

Direktor Milorad Petrić kaže da je ova ustanova od početka ove godine organizovala 58 manifestacija, od čega 37 koncerata, koji su imali 12.600 posjetilaca.

Na optužbe da nerazumno raspolaže sredstvima, on odgovara: “Niko neće ozbiljno da se pozabavi problemom Banskog dvora, nego samo gledaju moju kancelariju u kojoj je namještaj vrbaskog bana Milosavljevića, i govore kako izvodim bijesne gliste i baškarim se u srednjovjekovnom namještaju”.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, jedna od “ničijih” institucija – sa 120 godina tradicije, koji čuva neprocjenjivo blago i koji mora održavati 15.000 kvadrata, te mu samo za struju mjesečno treba 5.000 do 6.000 maraka – dobije od Ministarstva civilnih poslova BiH 850.000 maraka i još 168.000 od Kantona Sarajevo.

Godišnje nedostaje oko 350.000 maraka, a direktor Adnan Busuladžić kaže da osigurana sredstva pokrivaju tek sedam od 12 plata, te da je cijeli muzej u opasnosti.

“Sve je istovremeno ugroženo – metal nagriza korozija, tkanine insekti, papir vlaga...,” kaže on.

Dok ovaj muzej propada zbog institucionalnih rješenja unutar Bosne i Hercegovine, manji muzeji u Republici Srpskoj imaju osigurano budžetsko finansiranje.

“Muzeji u Bijeljini, Trebinju i Banja Luci imaju težinu i značaj, ali te institucije nisu ni približno u rangu Zemaljskog muzeja BiH, i to treba jasno reći...”, dodaje on.

Od značaja za državu, a bez njene podrške

Najvišu cijenu slabih centralnih institucija države plaća sedam kulturnih institucija koje nemaju riješen pravni status, a smatraju se institucijama značajnim za državu.

Njima je prošle godine dodeljen grant od 1,6 miliona maraka od Ministarstva civilnih poslova BiH.

Svi direktori ovih institucija (tri muzeja, jedna galerija, dvije biblioteke i jedna kinoteka) slažu se da su ta sredstva nedovoljna i da im treba najmanje dvostruko više. Sve ove institucije su bez značajnih aktivnosti i većina ih je pred zatvaranjem.

Federalni ministar za kulturu Salmir Kaplan kaže: “U narednom periodu planiram nekoliko sastanaka s direktorima ovih institucija. Međutim, crta do koje se može pomagati mora biti podvučena i osnivačka prava su time na nivou države BiH, koja treba time da se bavi. Neću uopće trošiti energiju oko tog pitanja i za sada mogu nastaviti gasiti požare dok predstavnici vlasti na nivou države BiH ne urade svoj posao”.

*Istraživanje "Nagraditi najbolje" deo je produkcije projekta “Balkanska inicijativa za saradnju, razmenu i razvoj kulture (BICCED)”, koji realizuje BIRN. SEEcult.org je jedan od partnera projekta koji finansira Švajcarski program za kulturu na Zapadnom Balkanu - SCP.