Nagraditi najbolje (5) -Javne institucije siromašne, ali zaštićene - ostalima mrvice

Sve su glasniji zahtjevi da se novac namijenjen za kulturu širom Bosne i Hercegovine dijeli na transparentan način – najboljima, dolazili oni iz javnih institucija ili nezavisnog sektora.

Izvještavaju: Naida Balić, Zvjezdan Živković i Duška Jurišić iz Sarajeva, Nejra Aganović iz Mostara, Tuzle i Travnika i Dražen Remiković iz Banja Luke

Kako u Federaciji Bosne i Hercegovine, tako i u Republici Srpskoj, zakonska regulativa štiti javne institucije kulture, kao budžetske korisnike, bez obzira kakve rezultate daju i kakve menadžere imaju.

Otuda se gorčina osjeća u nezavisnom sektoru, kojem ostaje da se bori međusobno na javnim konkursima za male preostale fondove. Njihovi predstavnici kažu da žele da se dobar menadžment i uspješan rad nagrade, ali ne samo u okviru nezavisnog sektora nego da se preispita opravdanost davanja zagarantovanih suma javnim ustanovama, koje gutaju novac, dok se uspješnija nezavisna stvaralaštva moraju boriti za opstanak i racionalno poslovati.

Mario Lukajić, glumac Gradskog pozorišta “Jazavac” u Banja Luci, umjetničke neprofitne organizaje, kaže da je ovo pozorište bilo na finansijskom izdisaju krajem prošle godine, ali da se ove godine situacija nešto popravila.

“Imate Narodno pozorište Republike Srpske, gdje je blizu 100 zaposlenih i gdje je godišnji budžet dva miliona. Oni su imali oko 150 predstava i 30.000 posjetilaca. Imate ‘Jazavac’, koji ima nula budžeta i nula zaposlenih, s preko 90 predstava i 16.000 posjetilaca. Ne predbacujem ništa Narodnom pozorištu i ovo je samo jedan u moru primjera, ali je očigledno da je cijela priča oko kulture u Republici Srpskoj jako nelogična i da nešto pod hitno treba da se mijenja”, smatra Lukajić, koji je do prošle godine bio direktor “Jazavca”.

Ovo pozorište je prva i jedina teatarska kuća iz Bosne i Hercegovine koja je igrala na repertoaru jednog od najvažnijih pozorišta na Broadwayu – u teatru “La MaMa”.

U Federaciji BiH najveći dio iz budžeta Kantona Sarajevo namijenjenog za ovu oblast dobija Narodno pozorište Sarajevo – koje ima Operu, Balet i Dramu – 6,3 miliona maraka. Pozorište ima 226 zaposlenih, i samo za njihove plate i doprinose odlazi 4.264.200 maraka. Ipak, direktor Gradimir Gojer kaže da novca uvijek nedostaje za produkciju predstava, pa svake godine mogu napraviti tek dvije do tri premijere Drame, dvije premijere Opere i jednu do dvije premijere Baleta.

On kaže da pozorište posluje rentabilno, te da su mu kapaciteti na godišnjem nivou popunjeni do 80 posto sjedišta.

Gojer kaže: “Baletski ansambl je prije rata imao 40 baletana, a sada imamo 20. Sektor drame danas ima 20-ak glumaca, a nekad ih je bilo 50. Naša institucija je doista kadrovski devastirana”.

S druge strane, nezavisna teatarska kompanija “East-West Centar”, na čelu s renomiranim rediteljem Harisom Pašovićem, ima samo pet uposlenih, a za svoju produkciju iz javnih budžeta dobija 10 do 20 posto novca, dok ostatak osiguraju sami. S najnovijom predstavom “Evropa danas” napunjena je sarajevska dvorana Zetra, do posljednjeg mjesta, gledaoci su sjedili i na podu.

Haris Pašović smatra da je potrebno napraviti reformu u kulturi u BiH: “Mislim da je veliki odliv sredstava, to je kao da ložite kod kuće, a svi prozori otvoreni. Ne možemo mi sebi priuštiti da Danis Tanović kao član više filmskih akademija, Jasmila Žbanić, koja je dobitnica priznanja, Dino Mustafić, Šejla Kamerić, Maja Bajević... svake godine s papirićima stoje u redu ispred ministarstva i čekaju da li će nam neko dati deset, dvadeset, trideset hiljada... Nije to poniženje za nas, to je poniženje za ovu zemlju”.

Gojer, iz komfornije pozicije direktora institucije na znatnom budžetu, dodaje: “Nisam vidio da je država uložila neki ozbiljniji iznos u Harisa Pašovića i njegove predstave, niti da je država ozbiljnije uložila, na primjer, u balet”.

*Istraživanje "Nagraditi najbolje" deo je produkcije projekta “Balkanska inicijativa za saradnju, razmenu i razvoj kulture (BICCED)”, koji realizuje BIRN. SEEcult.org je jedan od partnera projekta koji finansira Švajcarski program za kulturu na Zapadnom Balkanu - SCP.