Decenija Ateljea Dado
Atelje Dado na Cetinju, povodom deset godina postojanja, predstavlja od 27. aprila radove koje su umetnici, nakon izložbe u toj galeriji, poklonili Narodnom muzeju. To su: Dragoljub Raša Todosijević, Dmitrij A. Prigov, Branimir Karanović, Vladimir Tatarević, Jean Bernard Souderes, Maša Šubina, Sonja Đuranović, Gordana Kuč, Tomislav Peternek, David Eckard, Igor Sekovski, Boris Šemov, Milan Nikčević, Jovan Mrvaljević, Ratko Odalović, Tomo Pavićević, Milija Pavićević, Vlado Martek.
Atelje Dado na Cetinju, povodom deset godina postojanja, predstavlja od 27. aprila radove koje su umetnici, nakon izložbe u toj galeriji, poklonili Narodnom muzeju.
To su: Dragoljub Raša Todosijević, Dmitrij A. Prigov, Branimir Karanović, Vladimir Tatarević, Jean Bernard Souderes, Maša Šubina, Sonja Đuranović, Gordana Kuč, Tomislav Peternek, David Eckard, Igor Sekovski, Boris Šemov, Milan Nikčević, Jovan Mrvaljević, Ratko Odalović, Tomo Pavićević, Milija Pavićević, Vlado Martek.
Izložbu povodom jubileja prati onlajn katalog u kojem su objedinjeni svi događaji i izložbe realizovani tokom prvih deset godina, a uvodne tekstove potpisuju istoričari umjetnosti Petar Ćuković, koji je inicirao osnivanje galerije i Mirjana Dabović Pejović, kustoskinja Ateljea Dado, koja je i urednica kataloga.
Katalog će biti dostupan i u štampanoj formi.
Prema rečima istoričara umetnosti Petra Ćukovića, razumljivo visokom simbolikom Atelje Dado je otvoren izložbom gotovo nepoznatih ranih radova Dada Đurića, i to ne samo u široj, nego i stručnoj.
I danas, Atelje Dado, prema njegovim recima, jeste jedinstvena institucija u Crnoj Gori - po potencijalu koji nudi, a i po programima koji su u njemu do sada organizovani.
„Mnogi umetnici, koji su u njemu boravili, ili imali izložbe, kako oni iz naše zemlje, tako i oni iz inostranstva, ostavili su značajan trag u kulturnom životu Cetinja i Crne Gore, ali i veliki broj svojih radova Narodnom muzeju... I sve dok senka velikog imena bude ’nad-letala“ radne aktivnosti Ateljea Dado možemo biti sigurni kako ono Dadovo vajkanje o tome kako sam ga ’zbrzio’ u vezi sa transformacijom njegovog ateljea ostaje tek jedna lepa anegdota o neponovljivom ljudskom karakteru velikog majstora“, naveo je Ćuković u uvodnom tekstu u katalogu.
(SEEcult.org)
