• Search form

30.06.2011 | 22:49

Nagraditi najbolje (8) - Šta da se radi?

Nagraditi najbolje (8) - Šta da se radi?

Sve su glasniji zahtjevi da se novac namijenjen za kulturu širom Bosne i Hercegovine dijeli na transparentan način – najboljima, dolazili oni iz javnih institucija ili nezavisnog sektora.

Izvještavaju: Naida Balić, Zvjezdan Živković i Duška Jurišić iz Sarajeva, Nejra Aganović iz Mostara, Tuzle i Travnika i Dražen Remiković iz Banja Luke

Odgovor na neke nedaće moglo bi biti formiranje ministarstva kulture na nivou države, smatraju mnogi u Federaciji BiH, a sarajevski kantonalni ministar, Ivica Šarić vjeruje da se od te ideje ne bi trebalo odustati.

Ali, političke podjele između dva entiteta su takve da formiranje ovog ministarstva nije na vidiku. Otuda se čuju glasovi da se, i u međuvremenu, mora nešto uraditi, prije svega na komunikaciji između predstavnika ministarstava i kulturnih uposlenika, oko gorućih pitanja: kako razvijati unutrašnjost, koja je zapostavljena, regionalno sarađivati, pristupiti EU fondovima, nagraditi dobre menadžere, pravednije raspodijeliti novac.

Za Ljiljanu Labović Marinković iz Banje Luke ministarstva se trebaju povezati i omogućiti ustanovama kulture saznanja kako da pristupe evropskim fondovima za kulturu.

„Ako već oni ne daju novac, neka omoguće da se dođe do nekog drugog novca“, objašnjava ona.

Za Jasmilu Žbanić bilo bi odlično kada bi se imalo državno ministarstvo zbog ozbiljnije kulturne politike i strategije, većih ulaganja, većih projekata i evropskih fondova, ali bi ona željela, da se i na lokalnom nivou kao i u Federaciji vidi stimulisanje dobrih kadrova i posvećivanje veće pažnje manjim mjestima.

Situacija u manjim sredinama, pak, pokazuje da se kultura sistematski destimulira. Prije rata, svako selo je imalo kino, predstave su se održavale u domovima kulture, ulagalo se u kulturno-umjetnička društva...

Postojala je centralna ideja o tome koliko je kultura važna.

Petnaest godina poslije rata [Drugog svjetskog], od ruralne i nepismene, zemlje kakva je bila bivša Jugoslavija, postala je zemlja koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost, Oskara za crtani film, žestoku kulturnu industriju. Za 15 godina poslije ovog rata [1992-1995], od zemlje sa visokosofisticiranom kulturom dobili smo ruralnu državu“.

Dok se ne pokrene proces široke javne rasprave, za sada, kao posljednje utočište, kulturi ostaje – optimizam njenih menadžera.

“Više od dvije decenije se bavim menadžerskim poslovima u kulturi... Uvijek postoji plan B, i tako do Š. Ja sam vječiti optimista i rukovodstvo kulturnih institucija... treba da zasuče rukave, da radi i da rizikuje!”, zaključuje Ljiljana Labović Marinković.

Preporuke direktora kulturnih institucija

Na konferenciji u organizaciji MESS-a, održanoj 31. maja u Sarajevu o stanju insitucionalne kulture, oko 40 direktora javnih kulturnih institucija su donjeli preporuke nadležnima:

1 - Formiramo tijelo “Kulturna inicijativa” za kontinuirano djelovanje javnih institucija kulture u cilju provođenja usvojenog dokumenta “Strategija kulturne politike BiH 2008” i politike kulture na svim razinama vlasti.

2 - Insistiramo na autonomnosti odlučivanja u kulturi kako bi se osigurao nezavisan odnos kulturnih djelatnosti i umjetnosti spram društva i države, odnos lišen ideoloških i političkih zahtjeva. Samo tako će se učvrstiti demokratski stvaralački karakter kulture.

3 - Zahtijevamo hitno rješavanje pravnog i finansijskog statusa institucija kulture kojima je BiH osnivač, a u skladu sa odredbom 167 Lisabonskog sporazuma i principima UNESCO Konvencija o zaštiti i promociji kulturno-historijskog naslijeđa.

4 - Iniciramo odvajanje sredstava za kulturu kroz poresku stopu na svim nivoima vlasti u fondove za kulturnu djelatnost, radi efikasnije i pravednije raspodjele sredstava.

5 - Zalažemo se za novu finansijsku politiku u oblasti kulture koja ima za cilj transparentnost finansiranja i kriterija, otvaranje nove poreske politike koja će povezati privredne i kulturne interese, što podrazumijeva posebne poreske olakšice svima koji ulažu u kulturu, potiču stvaralaštvo umjetnika, kulturnih institucija ili umjetničkih organizacija.

6 - Donijeti strategiju za izgradnju i rekonstrukciju objekata iz oblasti kulture radi poboljšanja uvjeta rada, približavanja prezentacijskog i produkcijskog kvaliteta evropskim standardima.

Delegaciji EU u BiH će biti upućeno pismo kojim će se upozoriti na kršenje i odsustvo primjene odredbi Ustava BiH, Aneks 2, tačka 2 (kontinuitet pravnih propisa) od strane države prema kulturnim institucijama od državnog značaja.

Zaključci Radionice u Stocu

Prvog dana Radionice “Upavljanje u kulturi”, koja je u organizaciji Deblokade, održana u Stocu, od 3. do 6. juna, usvojen je dokument kojim kulturni djelatnici BiH predlažu niz mjera za sistematsko reformisanje kulturne politike.

1 - Kulturu definirati kao jedan od prioriteta za sve nivoe vlasti BIH u političkom i finansijskom smislu
2 - Definirati, planirati i realizirati temeljnu Reformu u kulturi u BiH što podrazumijeva:
- definiranje ciljeva kulturnog razvoja
- definiranje načina organizacije i upravljanja u kulturi uspostavljanje kriterija podržavanja uspješnih organizacija i pojedinaca
- intenziviranje sredstva u produkcionu djelatnost
- reformisanje neproduktivne potrošače javnog novca
- omogućavanje razvoja uspješnih nezavisnih produkcija i pojedinaca
- stimulisanje regionalnog i evropskog povezivanja
- harmoniziranje pristupa različitih nivoa vlasti
- reformisanje načina finasiranja i načina monitoringa
- otklanjanje prepreka za poticanje kulture u fiskalnom sistemu
- uvođenje metoda pojačane odgovornosti za nadležne institucije i javne ustanove
- hitno otklanjanje svih administrativno- pravnih prepreka na svim nivoima vlasti za razvoj kulture
- zahtijevanje nove javne rasprave o akcionom planu za implementaciju strategije kuluturne politike u BiH.

Ovaj proces je potrebno pripremiti do oktobra mjeseca 2011. i započeti najkasnije do 15. oktobra 2011.

*Istraživanje "Nagraditi najbolje" deo je produkcije projekta “Balkanska inicijativa za saradnju, razmenu i razvoj kulture (BICCED)”, koji realizuje BIRN. SEEcult.org je jedan od partnera projekta koji finansira Švajcarski program za kulturu na Zapadnom Balkanu - SCP.

Video
02.12.2024 | 22:06

VOĐENJE: Ana Knežević - Geometrija praznine

Nema umetnosti bez eksperimenta, stav je umetnice Ane Knežević, koji je dokazala na delu izložbom "Geometrija praznine" u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, čiji je katalog nedavno objavljen, a jedan od predstavljenih r