Otvoren Ars Aevi, u očekivanju vlastitog doma

Jedinstvena kolekcija savremene umjetnosti je napokon otvorena za javnost u Sarajevu – no, da li će se obećani muzej otvoriti slijedeće godine, ostaje da vidimo.

Piše: Amina Hamzić

Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo i bosansko Ministarstvo kulture i sporta, odlučili su da zajedničkim snagama, sa 350.000 eura, održe i predstave umjetničku kolekciju Ars Aevi, koja se trenutno nalazi u sarajevskom Centru Skenderija. Kolekcija se sastoji od djela poznatih savremenih umjetnika koji su, iz solidarnosti sa ljudima opkoljenog Sarajeva, od 1992-1995, donirali svoje radove ovom gradu.

Premijer Kantona Sarajevo Fikret Musić i bivši kantonalni ministar kulture Ivica Šarić 2. juna su presjekli crvenu traku i zvanično otvorili Art Depo.

No, osnivači ove kolekcije, zaposlenici i mnogi bosanski umjetnici, vjeruju da specijalni, moderni umjetnički muzej, projekt kojeg je napravio talijanski arhitekta Renzo Piano, dobitnik mnogih nagrada, treba biti što prije izgrađen.

Mnogi su i dalje skeptični glede zvaničnih obećanja da će se to i uraditi, iako administracija Art Depoa izražava optimizam da će prvi dio specijalnog muzeja savremene umjetnosti biti izgrađen do kraja 2014. godine, kao što je obećano.

Posljednji problem se pojavio 7. maja 2012. godine, kada je direktor Centra Skenderija Hajriz Bećirević zahtijevao izbacivanje kolekcije, navodeći neplaćene račune.

Direktor Ars Aevi-ja Enver Hadžiomerspahić tada je optužio vlasti Bosne i Hercegovine za uzrokovane probleme i prijetio je vraćanjem umjetničkih radova njihovim autorima.

Nakon Hadžiomerspahićeve prijetnje, Kanton i Grad Sarajevo, kao i kantonalno Ministarstvo kulture, dogovorili su budžet za trajno održavanje kolekcije. Na osnovu tog dogovora, kolekcija će ostati u Centru Skenderija, sve dok ne bude spreman novi muzej savremene umjetnosti.

Amila Ramović, direktorica Ars Aevi-ja, kaže da je izgradnja novog muzeja od ključne važnosti.

Ramovićka kaže da svaki veliki grad mora imati vlastiti moderan muzej umjetnosti.

"Potpuno je prirodno da svako urbano okruženje ima vlastiti muzej savremene umjetnosti, ne kao prostor u kojem će se izlagati luksuz, nego kao mjesto na kojem će se stanovništvo Bosne i Hercegovine moći identificirati“, kaže ona.

"Savremena umjetnost je prostor u kojem stvaramo ostavštinu za budućnost, dok se, istovremeno, divimo nečemu u čemu danas prepoznajemo vrijednost“, dodaje Amila Ramović.

Umjetnik Nebojsa Serić Shoba, jedan od osnivača Ars Aevi-ja, u potpunosti podržava ovu ideju. Kaže da je izgradnja Muzeja savremene umjetnosti jedan od prioriteta za razvoj grada.

Prema njegovim riječima, bez njega, Bosna ne može biti kompletna kao država.

„Zemlja bez izgrađene kulture, kao što je slučaj kod nas sada, je osuđena na propast“, kaže Serić. „Nadam se da ćemo dobiti izvanredan muzej, što je prije moguće. U suprotnom, o Bosni i Hercegovini ne možemo govoriti kao o kompletiranoj državi“, dodaje on.

„Ne možemo biti prava država sve dok nismo u mogućnosti da dokažemo da je naš kulturni identitet jak“, nastavlja Serić.

Umjetnik Alija Hafizović Haf se slaže. „Sve dok se muzej savremene umjetnosti ne izgradi, ja neću vjerovati u obećanja vlasti“, kaže Hafizović.

Umjetnici i ostali koji podržavaju ovaj projekt, kažu da će novi muzej funkcionirati kao novi uzor, postavljajući nove standarde i čuvajući vrijednosti koje potiču cijelo društvo na isto.

Ideja je da to bude ključni indikator da je Bosna sposobna da bude jednak igrač u oblasti kulture, kao što je u drugim poljima civiliziranog ponašanja.

Jedinstveni koncept Ars Aevi-ja leži u ideji da se, iz drugih muzeja savremene umjetnosti širom svijeta, donose umjetnička djela.

Imajući to na umu, Ars Aevi ostvaruje sporazume o saradnji sa muzejima širom svijeta.

Njihovi direktori će odabrati umjetnike koji će postavljati izložbe ili donirati svoja djela iz tih postavki Ars Aevi kolekciji.

Zbog toga, Ars Aevi je osmišljen da postane neka vrsta „skladišta“ za najširi mogući spektar radova savremene umjetnosti, te da se iz godine u godinu proširuje.

Zahvaljujući vodećim stranim prijateljima projekta, UN-ovoj instituciji za kulturu UNESCO-u i Vladi Italije, koji su donirali 200.000 eura za adaptaciju prostora u Skenderiji, ova kolekcija je već locirana je jedinstvenom, funkcionalnom prostoru koji može primiti veliki broj posjetitelja.

Istovremeno, arhitekt Amir Vuk je projektovao ovaj prostor kao drvenu kutiju, čime se naglašava ideja „skladišta“, dok se čeka izgradnja muzeja.

Na ovogodišnjem IncrediblEurope samitu, pod nazivom „Su-kreiranje budućnosti“, održanom prošle semdice u Beču, Hadžiomerspahić i projekt Ars Aevi su dobili nagradu za životno djelo „Napravi razliku“.

Nagrada se dodjeljuje izvanrednim pojedincima koji kombiniraju svoje jedinstvene talente, kreativnost, ideje i viziju, kako bi inicirali pozitivne promjene.

IncrediblEurope je započet januara 2009. god., „u najvećem hipu krize, kako bi pokazao da su kreativni i inovativni pristupi još značajniji za napredak i „pravljenje razlike“ u vrijeme haosa i straha“.

Tekst je deo produkcije projekta “Balkanska inicijativa za saradnju, razmenu i razvoj kulture (BICCED)”, koji realizuje BIRN. SEEcult.org je jedan od partnera projekta, koji finansira Švajcarski program za kulturu na Zapadnom Balkanu - SCP.