Umetnici bez podrške države

Umjetnici u Bosni i Hercegovini, koji pokušavaju da izlažu ili da prikažu svoje filmove van zemlje, kažu da rijetko mogu očekivati bilo kakvu zvaničnu podršku.

Piše: Amina Hamzić

Djela bosanskog likovnog umjetnika Nesima Tahirovića su u proteklih nekoliko mjeseci dva puta izložena van države: u Beogradu u junu i u Kragujevcu u septembru. Iako je izložba „Drevni simboli mira i tolerancije“ naširoko hvaljena u javnosti, niti jedan od bosanskih zvaničnika nije prisustvovao otvaranju.

Izložba se morala osloniti na finansijsku podršku Vlade Srbije, a otvaranju su prisustvovali državni zvaničnici Srbije.

Tahirović je izrazio svoje razočaranje zbog nedostatka podrške iz svoje domovine.

Do kulminacije je došlo u septembru, kada, u vezi sa produžavanjem izvozne licence za svoja umjetnička djela, nije mogao dobiti sastanak sa Salmirom Kaplanom, ministrom kulture u federalnom entitetu Bosne i Hercegovine.

Licenca za njegova djela sa ranijih izložbi u Sloveniji i Italiji je bila istekla. Iako se radilo o rutinskom, administrativnom problemu, navodi da mu ministar Kaplan nije pomogao da ga riješi.

„Privremeni izvoz mojih slika, koji je omogućio održavanje izložbi u Srbiji, je uspješno obavljen zahvaljujući dobroj organizaciji Privredne komore Bosne i Hercegovine“, naveo je Tahirović. „No, ključni problem, koji nisam uspio da riješim, koji sam primarno adresirao na ministra Kaplana, je povratak mojih slika iz Italije i Slovenije, jer mi je istekao karnet ATA“, dodao je on.

Karnet ATA je carinski dokument koji pojednostavljuje proceduru za prekogranični transport robe kako bi uvoznici i izvoznici mogli koristiti samo jedan dokument za rješavanje svih formalnosti.

Prazna rukovanja

Tahirović za Balkan Insight kaže da su bosanski zvaničnici trebali uraditi više da podrže i proprate rad umjetnika i drugih kulturnih radika prilikom njihovih izložbi u inostranstvu. „Dužnosti zvaničnika se ne svode na prazna rukovanja i fotografiranja“, kaže Tahirović.

„Njihova dužnost je da isprate, pomognu i posjete one koji rade u „fabrici istine“, gdje se stvaraju istorija... tradicija, kultura i postojanje“, rekao je Tahirović.

Tahirović je dodao i još nije imao priliku da upozna Kaplana, koji je, navodno, odbio da bude uključen u njegov projekt. „Ljuti me što mi ministar Kaplan nije dao mogućnost da se s njim susretnem. Nije želio učestvovati u realizaciji regionalnog projekta koji promovira mir i toleranciju“, kaže Tahirović.

Balkan Inisight je zatražio objašnjenje iz Ministarstva, vezano za probleme koje Tahirović navodi da je imao, no, do dana objave, nije dobio odgovor.
Predsjednik Udruženja bosansko-hercegovačkih likovnih umjetnika (ULUBiH) Admir Mujkić navodi da je Tahirović iznevjeren.

„On je umjetnik koji na najbolji način predstavlja Bosnu i Hercegovinu već više od pola vijeka“, kaže Mujkić.

Opći problem

Mujkić kaže da se i drugi članovi ULUBiH-a susreću sa istim problemima u vlasti, kada je u pitanju podrška.

„Svake godine nam je potrebno da tražimo novac za svoje glavne izložbe. U svakoj normalnoj državi, imali bismo stalan budžet samo za to“, kaže Mujkić.

Mujkić kaže da u regiji postoji zainteresovanost za radove umjetnika iz Bosne i Hercegovine, ali da postoji nedostatak domaće podrške, što znači da je ovakva saradnja samo daleki cilj. Rekao je i da umjetnici iz regiona izlažu van granica svoje zemlje kada god to mogu, no da svi imaju isti problem.

„Situacija u kulturi je slična u zemljama regiona, obzirom da institucije imaju novac samo za domaću umjetnost i rijetko finansiraju saradnju na međunarodnom nivou“, nastavlja Mujkić.

Filmski stvaralac Srđan Vuletić se slaže da je vlada u Bosni daleko od one koja daje pomoć svjetskoj umjetnosti.

Žalio se da se za finansiranje filmova u kooprodukciji iz državnih fondova izdvaja samo 750.000 eura.

„Filmska industrija ima budžet od 750.000 eura godišnje, dok Narodno pozorište ima budžet od oko 4 miliona“, kaže Vuletić. „Gdje ide sav taj novac? Pozorište je prazno, imaju samo nekoliko posjeta u regiji i drže stare uposlenike koji samo žele zadržati svoje pozicije“, dodaje Vuletić.

Srbija ima puno više sredstava na raspolaganju za kulturne projekte, nastavlja Vuletić.

„Nema razlike između filmskih stvaralaca u Bosni i Srbiji. Filmski stvaralac iz Srbije se susreće sa istpim problemima kao i ja, s tim što imaju više srestava za projekte iz kulture“, kaže Vuletić.

Vuletić kaže i da slaba finansijska situacija u bosansko-hercegovačkoj kulturi ipak nije samo krivica vlasti. Institucije kulture ne rade svoj posao.
„Vlast jeste kriva... no, svaka institucija kulture mora imati strategiju i planove za neposrednu budućnost“, kaže Vuletić.

Bolje iskustvo

S druge strane, drugi filmski stvaralac Pjer Žalica kaže da je imao bolje iskustvo s bosanskim vlastima.
Za Balkan Insight je rekao da je ostvario dobru saradnju s regionalnim autorima i regionalnim fondovima, ali također i sa nekim nivoima bosansko-hercegovačke države.

„Neki od mojih projekata su dobili podršku iz regiona“, kaže Žalica. On napominje da je brojne filmove prikazao na stranim festivalima, kao što je „Orchestra“, koji je prikazan u Nišu, zatim u Bjelovaru, i u Holandiji, dok je „Gori vatra“ prikazivan na Kosovu.

„Organizatori festivala su me pozvali na festivale i platili trošove, a nerijetko i pristojnu naknadu za prava prikazivanja“, nastavlja Žalica.

Žalica kaže da je imao pozitivan odnos s nekim nivoima vlasti u Bosni.

„Fondacija za film Federacije Bosne i Hercegovine je omogućila realizaciju svih mojih filmova“, navodi Žalica.

„Također sam imao neku manju pomoć od Grada Sarajeva i Sarajevskog kantona. Svi općinski i državni javni servisi su bili od velike pomoći“, dodaje Žalica.

Vezano za trenutna ministarstva, kaže da to sve zavisi od ličnih kvaliteta samog ministra.

„Ministarstva u Bosni zavise od ličnih kvaliteta ministra više nego što bi to trebalo biti u normalnim okolnostima, zato što sistem nije ni dobro uspostavljen, ni razvijen“, kaže Žalica.

Nekoliko drama

Tokom zadnje sezone bosanska umjetnička scena je  u regionu najviše predstavljana kroz dramska ostvarenja, a posebno kroz komade sa manjim brojem glumaca i čiju je scenografiju bilo lako transportovati.

No, izvještaj Narodnog pozorišta navodi da je samo 16 predstava odigrano van Sarajeva, od kojih četiri u Bosni i Hercegovini.

Opera je imala samo dvije gostujuće predstave, obje unutar države, ali ni jednu baletsku.

Srđan Vuletić kaže da su institucije kulture žrtve većeg problema.

„Nažalost, znam da su ove institucije sve žrtve sistema, političkih uvjerenja i, naravno, sveukupne političke situacije“, kaže Vuletić.

„Kultura ne bi trebala biti parazit na budžetu“, zaključuje Vuletić.

*Foto: Sa izložbe Nesima Tahirovića u Kragujevcu

**Tekst je deo produkcije projekta “Balkanska inicijativa za saradnju, razmenu i razvoj kulture (BICCED)”, koji realizuje BIRN. SEEcult.org je jedan od partnera projekta, koji finansira Švajcarski program za kulturu na Zapadnom Balkanu - SCP.